Podaci o prometu na hrvatskim autocestama za lipanj ove godine pokazuju značajan porast prometna automobila, što nije iznenadilo samo stručnjake, nego je također uzrokovalo ozbiljne zastoje. Prema riječima hrvatskog dnevnika Jutarnji List, u lipnju je 586 917 vozila više koristilo autoceste nego u istom mjesecu prošle godine, dok je u prvoj polovici godine ukupno registrirano 44 480 545 vozila, što je 4,3 milijuna više u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Iza porasta prometa stoji niz razloga: pristupanje Hrvatske Schengenu, uvođenje eura, rat na Bliskom istoku, toplinski valovi i šumski požari u Grčkoj doprinijeli su tome da zemlja postane atraktivna automobilistička destinacija za turiste, posebno Nijemce, koji ove godine planiraju kraća putovanja na obalu. Međutim, povećani promet vozila uzrokovao je ozbiljne zastoje, što dodatno pogoršava stil vožnje vozača.
Takozvana "fantomska zaustavljanja" su česta, kada primjerice kamion započne pretjecanje u velikom prometu ili kada vozači koji voze prevelikom brzinom iznenada zakoče. Prema riječima stručnjaka, kako bi se ublažili prometni poremećaji, trebalo bi uvesti ograničenja brzine, optimalno na 80-100 kilometara na sat. Osim toga, Hrvatska već godinama razmatra izmjenu sustava naplate cestarine. Novi elektronički sustav naplate cestarine, koji bi isključio plaćanje gotovinom i obveznu upotrebu elektroničkih uređaja u vozilu, bio bi dostupan najranije 2026. godine. To bi omogućilo slobodan protok pri plaćanju cestarine bez potrebe za zaustavljanjem. Tvrtka koja upravlja hrvatskim autocestama (HAC) također uvodi ljetnu tarifu, koja povećava cestarinu za deset posto u razdoblju od 1. srpnja do 30. rujna. Međutim, ta tarifa se ne odnosi na teška vozila, kao što su autobusi i kamioni. HAC opravdava uvođenje sezonske tarife time što otprilike 40 posto ukupnog godišnjeg prometa otpada na ljetne mjesece, kada se troškovi održavanja, sigurnosti, nadzora i upravljanja prometom također značajno povećavaju.
